UVOD U GLOBAL GAP
STANDARD DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE (GLOBAL GAP)
Industrijalizacija proizvodnje u poljoprivredi, upotreba sredstava kao što su aditivi, hormoni, pesticidi, antibiotici itd., dovela je do nezadovoljstva potrošača i do gubitka povjerenja u institucije zadužene za kontrolu bezbjednosti hrane u Evropskoj uniji. Evropska asocijacija distributera i trgovaca na malo (Euro-Retailer Produce Working Group – EUREP) je zbog toga izradila dokumenta GLOBAL G.A.P kako bi na najbolji način zaštitili zdravlje svojih potrošača.
Zahtjevi potrošača da kupuju prirodne, ukusne i sveže proizvode, proizvedene na “prirodan i zdrav način i to u procesu koji ne narušava životnu sredinu, sve su naglašeniji. GLOBALGAP je sistem mjera osiguranja kvaliteta namirnica tj. poljoprivrednih proizvoda od zasada do ulaska na fabričku preradu.
Značenje GLOBAL GAP-a
GlobalGAP je sistem menadžmenta u poljoprivredi i primarnoj proizvodnji hrane i ključna je referenca za dobru poljoprivrednu praksu na globalnom tržištu, prateći zahtjeve potrošača u poljoprivrednoj proizvodnji. Cilj GlobalGAP-a je jačanje povjerenja kod kupaca sa aspekta kvaliteta i zdravstvene ispravnosti poljoprivrednih i drugih primarnih proizvoda kao i smanjenja negativnih uticaja na životnu sredinu dosadašnjim načinom poljoprivredne proizvodnje, sigurnosti zaposlenih u poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoja životinja.
GlobalGAP je jedinstven standard koje je primjenljiv na sve tipove primarnih proizvoda za čiju proizvodnju se razvijaju specijalizovani zahtjevi i to u:
- Biljnoj proizvodnji – voće i povrće, cvijeće i ukrasno bilje, kombinovani usevi, stočna hrana, zelena kafa i čajevi
- Stočnoj proizvodnji – goveda i ovce, mliječni proizvodi, stoka, živina
- Akvakulturi – pastrmka, losos, šaran, som, štuka…
Principi GlobalGAP-a su
- ograničena i kontrolisana upotreba svih vrsta agrohemikalija;
- higijensko postupanje prilikom proizvodnje i manipulacije poljoprivrednih proizvoda;
- obezbjeđenje uputstava i zapisivanje svih aktivnosti uz obezbjeđenje sledljivosti;
- jedinstvena pravila koja omogućavaju nepristrasnu verifikaciju (potvrda da je sve rađeno kako treba);
- međusobna komunikacija i razmjena mišljenja između proizvođača, trgovaca i korisnika proizvoda;
- briga za zaštitu čovekove okoline i održivi razvoj;
- odgovorno postupanje prema zaposlenima na gazdinstvu;
- briga za dobrobit životinja na farmi.